Turizam i lokalni razvoj - speleoturizam u BiH
Abstract
Oko polovine bosanskohercegovačke teritorije pripada kršu. U radu se provjerava hipoteza da špilje mogu biti potencijalna baza turističkog i lokalnog razvoja nerazvijenih područja u Bosni i Hercegovini. Razvoj se poima u svojoj punoći, kao održivi u četiri ključna aspekta: ekonomskom, ekološkom, tehnološkom i socijalnom. Kao argumenti za dokazivanje hipoteze apostrofiraju se historijski momenti, recentni ekonomski profil, iskustva u turističkoj valorizaciji špilja u svijetu, potencijali bosanskohercegovačkih špilja, njihova turistička i razvojna atraktivnost, distribucija u prostoru, pozicija u odnosu na glavne prometne pravce i komplementarne sadržaje. Teorijski okvir je nova teorija ili teorija endogenog razvoja, preciznije stav
da svaki prostor posjeduje unutrašnje karakteristike koje mogu dovesti do ekonomskog rasta tokom dužeg vremenskog perioda, pod pretpostavkom da se identi$ciraju i valoriziraju. U redu se ima u vidu potreba za definiranjem nove ekonomske geografije u kontekstu Krugmanovog razumijevanja ovog pojma. Metoda komparacija, analize, sinteze, deskripcije, te procjene se koriste za provjere osnovne hipoteze. Hipoteza se provjerava na 11 konkretnih primjera: špilja Vjetrenica, Ledenica, Orlovača, Klokočevica, Bijambarska špilja, Titova špilja, Djevojačka špilja, Hrustovačka špilja, špilja Hukavica, špilja Megara, kao i dva vojna podzemna skladišta kod Konjica i Han Pijeska (vještačke špilje). Naznačeni su osnovni elementi analize aktiviranja špilja u svrhu turističke eksploatacije kao komponente razvoja lokalnih i regionalnih zajednica. Procjena da je oko 5.000 EUR-a potrebno za jedno održivo radno mjesto u turističkoj eksploataciji špilja na nerazvijenim područjima upućuje na zaključak da se u traženju rješenja za eliminaciju ili ublažavanje problema siromaštva na lokalnom i regionalnom nivou potrebno koncentrirati i na špilje, kao postojeće prirodne potencijale, da je potrebno prepoznati njihovu turističku i razvojnu atraktivnost, a potom organizirati prezentaciju i plasman na tržištu. U slučaju osam stotina špilja u svijetu, ta ocjena je u pozitivna. Turistička valorizacija špilja neće riješiti sve razvojne probleme nerazvijenih područja u Bosni i Hercegovini. Međutim, nesporno je da može ublažiti problem siromaštva u lokalnim i regionalnim zajednicama i inspirirati na proaktivniji pristup rješavanju razvojnih problema.
