Mogućnosti ponovnog oživljavanja Ustava Republike Bosne i Hercegovine
Abstract
Mirovnim sporazumom koji je parafran 21. novembra u Daytonu a potpisan 14. decembra u Parizu Bosna i Hercegovina je doživjela transformaciju u smislu naziva, tako da je izgubila prefks Republika, a njena unutrašnja struktura je modifcirana i sastoji se iz dva entiteta. Iako je Dejtonski ustav sadržan u Aneksu 4 priznao kontinuitet države Bosne i Hercegovine, zbog nepoštivanja procedure za promjenu Ustava Republike Bosne i Hercegovine koja je predviđena njenim ustavom učinjen je ustavnopravni diskontinuitet u Bosni i Hercegovini. Nedostaci Dejtonskog sporazuma i Aneksa 4 kao njegovog sastavnog dijela kojim je dat novi Ustav Bosne i Hercegovine ukazuju na to da se taj međunarodni sporazum kao i njegovi dijelovi može osporavati prema pravilima međunarodnog prava, te da on u sebi sadrži razloge koji mogu dovesti do njegovog poništenja. U Bosni i Hercegovini je također u tom smislu 1995. godine donesen Ustavni zakon na Ustav Republike Bosne i Hercegovine koji predviđa poništenje mirovnog sporazuma i revitalizaciju Republike ako se njegove odredbe ne budu realizirale. Alternativa poništenju tog sporazuma je pomoć međunarodne zajednice, a prije svega zemalja članica Kontakt-grupe, da nađu rješenja za Bosnu i Hercegovinu koja bi ispunila duh Daytona, a to je da Bosna i Hercegovina živi i razvija se kao multikulturna, multikonfesionalna i funkcionalna država.
