Kultura, jedinstvo i sukob "različja"
Abstract
Kultura se obično spominje u kontekstu rafiniranog duha, što i jest njeno osnovno značenje, koje je odvaja od sirove prirode i zaumlja. Put do tog “čistog” supstrata,selekcioniranog ljudskog iskustva i umnosti, međutim, pun je proturječja.
Bosanskohercegovačka prošlost prožeta je i protkana mnoštvom kontinuiteta i diskontinuitetate dugim nizom proturječja – od idiličnog komšijskog suživota,jedinstva,pa i nekog vida“bratstva”, kulturne tolerancije i prožimanja, do kulturnih i političkih animoziteta,prezira i otvorenih kulturnih, ideoloških te oružanih sukoba, nasilja,brutalnosti koje su vodile dugoplaniranim “konačnim obračunima” putem genocida i kulturocida, obračuna s namjerom “da im se (onim drugim) zatre svaki trag”. Apsurdno je i na neki način iritirajuće (naprosto zato što nije istina) pisanje nekih autora da se civilizacije i kulture samo dodiruju i prožimaju,komuniciraju i akulturiraju, kao da sukob među njima ne postoji,isto toliko koliko je apsurdno da se ljudska društva, narodi, nacije, etničke grupe i drugo u svojoj interakciji vladaju samo prijateljski, ljudski, komšijski, i žive u idiličnom skladu. Čovjek je subjekt kulture, i kako god se preko njega dodiruju, komuniciraju i akulturiraju razne kulture isto se tako i sukobljavaju. U čovjeku,nosiocu različitih kultura,prebivaju razni osjećaji, sistemi vrijednosti, ćudorednosti, strasti, interesi, ljubav, mržnja, proturječnosti i žestoki sukobi, ponajprije u njemu samom, tako da on sve to prenosi na makroplan,na društvo, kompleksniji organizam.
Sve te proturječnosti u bitku i širokom opusu kulture općenito nisu samo bosanskohercegovački ekskluzivitet mada, s obzirom na njen geopolitički položaj,susret i prožimanje dominantnih i inih kultura i civilizacija, Bosna i Hercegovina predstavlja multikulturalni specifikum. No u svom milenijskom historijskom hodu taj kulturološki mozaik nastajao je kako kroz mirnu koegzistenciju i suglasje kultura tako i kroz mnoge patnje, sukobljavanja, krvave bitke,epopeje do užasa genocida i urbicida i očajničke borbe za opstanak, što smo sve na svojoj koži ne tako davno osjetili.
