Pitanje državljanstva u postdejtonskoj BiH
Abstract
Tema koju ovom prilikom autor pr ezentira, povrh svega, problematizira pitanje državljanstva, ali i korelacije ovog pojma s drugim ‘sličnim’pojmovima. Državljanstvo se ovdje hronološki valorizira od najstarijih, antičkih vremena, pa sve do danas, kada je ono zadobilo potpuno drugačije konotacije. Poseban akcent ovdje je koncentriran na pitanje državljanstva u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini,koje izaziva mnogo polemika u suvremenim politološko-sociološko-pravnim raspravama. Kada govorimo o ovoj temi u modernom poimanju, svakako,ono što izaziva najveću pažnju, i ono što je istovremeno najkontroverznije, usmjereno je na problem `poistovjećivanja´ pojma državljanstva s pojmom nacionalne pripadnosti. Autor neumorno pokušava raskrinkati supstancijalne razlike između ovih pojmova, upozoravajući pritom na sve nepravde koje ovo `poistovjećivanje´ producira. Sasvim je evidentno autor ovo protivljenje ovoj `kvazisimbiotičkoj vezi´, koju on doživljava kao neprirodnu, nelogičnu i anahronu. Nacionalna država je, u Komelovom poimanju, glavni uzročnik ovakvog stanja, jer njena formula `jedna nacija u jednoj državi´ apsolutno apologira ovo kozmetičko izjednačavanje. Izlaz iz zatona državljanstva autor vidi u sekularizaciji, ovdje, prije svega, odvajanju Države od Nacije, tj. državljanstva od nacionalne pripadnosti.
