Reorganizacija ministarstava u vladi Federacije Bosne i Hercegovine prema srodnosti upravnih poslova i standardima EU
Abstract
U Bosni i Hercegovini se do sada više puta reformirala javna uprava. Prvi put nakon stjecanja političke nezavisnosti 1992. godine to se desilo zaključivanjem Vašingtonskog sporazuma 1994. godine. Ovim međunarodnim ugovorom RBiH se pravno obavezala da na jednom dijelu svoje teritorije Ustavom FBiH uspostavi kantonalnu vlast. Potom je na osnovu Ustava BiH i Odluke Ustavnog suda BiH u FBiH reformirana federalna uprava tako što je odreĐeno Ustavom FBiH da u Vladi FBiH ima 16 ministara; a od toga osam Bošnjaka, pet Hrvata i tri Srbina. Pored ustavnih promjena kao pravnog osnova za reformu federalne uprave u FBiH, Parlament FBiH je prvo potvrdio Odluku visokog predstavnika o Zakonu o ministarstvima Federacije i drugim tijelima federalne uprave 2002. godine. Ovaj zakon je mijenjan i dopunjavan šest puta. U svim ovim izmjenama i dopunama nije se desila reforma upravnog organizacionog prava na nivou Federacije u skladu sa pravnim standardima Evropske unije. U skladu sa hijerarhijskim odnosom međunarodnog i nacionalnog prava, Ugovor o funkcioniranju EU utječe na posebno upravno organizaciono pravo u državama članicama. Primjenom ovih standarda u FBiH ne mogu više postojati Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo okoline i turizma, Ministarstvo kulture i sporta, te Ministarstvo razvoja, obrta i poduzetništva. Reformom ovog dijela upravnog prava mora postojati pet novih ministarstava: kulture, okoline, poljoprivrede, sporta i turizma. Zbog ustavnih odredaba na snazi o nadležnostima FBiH i da u Vladi FBiH mora postojati 16 ministarstava, trenutno nema uvjeta da se turizam i okolina odvoje. Sada je moguće osnovati ministarstvo poljoprivrede, a u budućnosti će se morati odvojiti poslovi okoline i turizma i zakonom dati u nadležnost odvojenim ministarstvima, čim se steknu uvjeti i za ovakvu reformu upravnog organizacionog prava na federalnom nivou vlasti.
