Sporazum Cvetkovića-Mačeka i njegove reperkusije na dogovor između Miloševića i Tuđmana u Karađorđevu
Abstract
Bosna i Hercegovina je bila tema političkih planova i dogovora njenih susjeda u nekoliko navrata, a za skoriju historiju najznačajniji sporazum bio je između Dragiše Cvetkovića, predsjednika Vlade Kraljevine Jugoslavije, i Vladka Mačeka, predsjednika Hrvatske seljačke stranke. Dogovor je trajao od 23. do 26. augusta 1939. godine i doveo je do raspleta zategnutih odnosa između Srba i Hrvata. Sporazum je predviđao podjelu Bosne između srpske i hrvatske interesne sfere, pri čemu je došlo do formiranja nove Banovine Hrvatske koja se sastojala od Savske i Primorske banovine i uključivala 13 srezova iz Bosne i Hercegovine. U Karađorđevu su Milošević i Tuđman također razgovarali o podjeli Bosne i Hercegovine po principu: gdje su Srbi u većini pripada Srbiji, gdje su Hrvati u većini pripada Hrvatskoj, a za muslimane je planirano ostaviti „muslimansku državicu u sredini“. Ovaj dogovor je inicirao Tuđman, jer je i želio da vidi Hrvatsku u granicama koje su predviđene za Banovinu Hrvatsku. Dogovor u Karađorđevu zapravo ima korijen u sporazumu Cvetkovića – Mačeka.
