Unifikacija komuniciranja i kulture u savremenosti
Abstract
Stoljeće u kojem živimo karakteriziraju promjene u ekonomskoj i političkoj sferi, a najviše u sferi komunikacije. Osim uticaja i učinaka u sferi ekonomije i politike, vrlo su osjetni učinci u sferi kulture i komunikacije kako na individualnoj tako i na društvenoj razini. Paralelno s tim omogućeno je prevazilaženje političkih granica između zemalja, te uspostavljanje brže i lakše međudržavne i međukulturalne komunikacije. No, ove proširene supkulturalne globalne tekovine ne samo da olakšavaju nego i mijenjaju karakter komunikacije tako što je djelomično ili, kako gdje i kako kad, skoro potpuno unificiraju. Globalizacija je sama po sebi pojačala ulogu, važnost i posebno potrebu za korištenjem masovnih medija i njihovih sve raznovrsnijih sadržaja. Glad za informacijama i komunikacijama je značajan dio savremenog (bogatog) životnog pejzaža. Pojedinac teško prolazi kroz revolucionarna kretanja tehnologije i još nije uspio utvrditi ili odgonetnuti koliko ga te „blagodati“ razaraju kao humano biće, kao čovjeka. Još manje precizno kao istraživači društvenih, a napose komunikoloških i komunikacijskih trendova možemo verificirano tvrditi na koji način sve komunikacijske promjene utiču na društvo. Društva se danas ocjenjuju i procjenjuju prema stepenu tehnički podržanog, a ne više prema izravnom i kulturalnom načinu komuniciranja. Tradicionalne vrijednosti nestaju, a pojavljuju se nove vrijednosti i, na neki način kazano, novi proizvodi. Svi ili najveći broj različitih oblika komuniciranja intenzivno se proučavaju u okvirima različitih društvenih nauka i disciplina poput sociologije medija, komunikologije, mediologe, teorije informacija,[1] ali najviše masovno komuniciranje zbog svog globalnog uticaja na čovječanstvo koji su uspješno pronijele ponajviše globalne medijske korporacije. Posljedice uticaja mas-medija nisu usko individualne niti izolirane već sinergijski djeluju na znanje, mišljenje, osjećanja i ponašanje kako na individualnoj i sistemskoj razini tako i na društvo/a u cjelini.
[1] Pogledati šire u knjizi prof. dr. Fahire Fejzić (2008) Uvod u teoriju informacija, Promocult, Sarajevo.
