Upravne radnje i službena evidencija u organima uprave
Abstract
U teoriji upravnog prava Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije pojam materijalnog akta uprave obuhvatao je akte dokumentovanja, obavještenja, primanja izjava i ostale materijalne akte uprave. Već je iz ovakve podjele vidljivo da ovi pojmovi ne razlikuju jasno pravnu statiku i pravnu dinamiku. Pored toga, ni pojam materijalnih akata uprave ne može se pronaći u pravnim leksikonima, pa ga ne treba koristiti u teoriji upravnog prava. U skladu sa saznanjima da je ovaj pojam stranog jezičkog porijekla, u teoriji savremenog upravnog prava u BiH potrebno je koristiti pojam upravne radnje kao procesne pretpostavke za nastanak različitih službenih evidencija podataka u organima uprave. Ovakva pojmovna obnova u teoriji upravnog prava omogućava jasniju predstavu o međusobnoj povezanosti upravne radnje, službene evidencije i upravnog akta. I u francuskom i njemačkom upravnom pravu postoje pojmovi operation administratif i Tathandlung ili Realakt i mogu se prevesti kao upravna radnja sa francuskog i materijalna radnja sa njemačkog jezika.
U SFRJ pojam materijalnih akata uprave nije dovoljno teorijski objašnjen. Nakon zaključivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u upravnopravnom poretku pojavile su se nove vrste podataka, a upravni akt je postao mjera i za uređivanje tržišnih, odnosno privatnopravnih odnosa.